Poštovane kolegice i kolege,

sudjelovao sam kao predstavnik HRVATSKOG PEDIJATRIJSKOG DRUŠTVA na savjetovanju 'DTS u hrvatskom bolničkom sustavu', održanom 7. svibnja 2009. na Zagrebačkom velesajmu. Savjetovanje su organizirali Udruga poslodavaca u zdravstvu i Hrvatska liječnika komora. Ukazao sam na poteškoće u primjeni DTS-a u pedijatriji na koje su mi ukazali kolege iz odjela i klinika u Hrvatskoj. Primjedbe su se odnosile na niske koeficijente koji se dobiju izračunom DTS-a za djecu u odnosu na iste dijagnoze u odraslih.

Puno pedijatrijskih dijagnoza ne postoji u sustavu DTS. To se posebice odnosi na djecu s kroničnim bolestima (npr. nasljedne bolesti metabolizma ili sindrom kratkog crijeva). U odnosu na postupke upozorio sam da većina postupaka koji su u odraslih rutinski i ne boduju se, u djece nisu rutinski, jer zahtijevaju dodatnu naobrazbu, opremu i prostor. Zatražio sam da se barem za dojenčad koeficijenti uvećavaju, slično uvećanju koje se postiže upisivanjem tjelesne težine novorođenčadi.

Nekoliko napomena koje su korisne svima:

1. Dijagnoze koje upisujemo u DTS ne moraju se podudarati s dijagnozama koje pišemo u otpusnom pismu. Naime, namjena je posve različita.
2. Ako smo zaprimili bolesnika zbog sumnje na neku bolest, a pretragama to nije potvrđeno, u DTS sustavu ćemo upisati dijagnozu zbog koje je bolesnik upućen u bolnicu, iako ta dijagnoza nije potvrđena. Naravno da je ponekad potrebno uraditi skupe pretrage, a na taj način pravdamo troškove pretraga i liječenja bolesnika.
3. Treba dobro paziti pri upisivanju glavne i ostalih dijagnoza. Upisuju se samo one popratne dijagnoze koje su utjecale na tijek bolesti, odnosno liječenja bolesnika za vrijeme hospitalizacije.
4. Bilježenje bolesnika u polikliničko-konzilijarnoj službi ostaje nepromijenjeno. To nije moguće obuhvatiti sustavom DTS, jer je DTS namijenjen sam hospitaliziranim bolesnicima.

Primjedbe na sustav DTS imat će pravo davati prvenstveno HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA, ali i stručna društva. Zato, budete li imali dodatnih primjedbi uputite ih na e-adresu tajništva našeg društva.

Pozdrav

Julije Meštrović 

Otkako je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), 11. lipnja 2009., nakon više od 40 godina trajanja interpandemijskoga razdoblja , proglasila novu pandemiju gripe H1N1, širom svijeta od ove je bolesti oboljelo nekoliko milijuna ljudi, a  oko 9 500 podleglo je bolesti.

Iako su prvi slučajevi bolesti u Hrvatskoj zabilježeni u srpnju 2009., dolazak hladnijega vremena intenzivirao je prijenos infekcije te se od početka studenoga suočavamo sa značajnim povećanjem broja oboljelih. U našoj je zemlji, od početka pandemije, od nove gripe H1N1 oboljelo nešto više od 50 000 osoba, od kojih su njih 22 podlegle bolesti. Iako se pobol, kao i u drugim zemljama zahvaćenim pandemijom, najviše bilježi  među pripadnicima dobnih skupina od 5 do 19 godina, od najtežih oblika bolesti , koji zahtijevaju hospitalizaciju, a nerijetko i intenzivno liječenje, obolijevaju mahom osobe starije od 30, a mlađe od 65 godina života. Od početka pandemije u Hrvatskoj, bolesti uzrokovanoj virusom H1N1 podlegao je, na sreću, samo jedan bolesnik dječje dobi. Iako bolest pogađa i prethodno posve zdrave osobe, pa i u njih može izazvati teške kliničke oblike, ipak valja naglasiti da većinu bolesnika koji zahtijevaju hospitalizaciju (52% prema podacima SZO), čine osobe koje imaju neku kroničnu bolest ili stanje. Među bolesnicima liječenim u jedinicama intenzivnoga liječenja, kao i među onima koji su bolesti podlegli, većinu također čine kronični bolesnici (60%, odnosno 67%).

Ukupno trajanje pandemije i njezin kumulativni intenzitet, nemoguće je predvidjeti. Najnoviji podaci govore o padu broja oboljelih u Sjevernoj Americi i većini zemalja  zapadne Europe , dok je broj slučajeva u jugoistočnoj Europi (s izuzetkom Hrvatske) u ponovnom porastu. U ovakvoj je situaciji ponovno potrebno istaknuti potrebu za cijepljenjem protiv pandemijske gripe kao jedinoj učinkovitoj prevencijskoj mjeri. Uz cijepljenje kroničnih bolesnika, trudnica i pretilih osoba, kod kojih postoji opasnost od razvoja teške infekcije pluća i razvoja respiracijske nedostatnosti, cijepljenje valja popularizirati i među djecom, odnosno njihovim roditeljima. Najnoviji podaci iz zemalja u našem neposrednom susjedstvu koji ističu porast pobola u predškolske i školske djece, ističu potrebu promjene doktrine aktivne imunoprofilakse influence, u odnosu na dosadašnje preporuke o prevenciji epidemijske (sezonske) gripe.

Preporučljivi članak o svinjskoj gripi

Nedavno tiskani članak u Lancetu (Lancet. 2009 Oct 17;374(9698):1339-50) upućuje upravo na informaciju iz naslova.

Effect of prophylactic paracetamol administration at time of vaccination on febrile reactions and antibody responses in children: two open-label, randomised controlled trials.Prymula R, Siegrist CA, Chlibek R, Zemlickova H, Vackova M, Smetana J, Lommel P, Kaliskova E, Borys D, Schuerman L.
Faculty of Military Health Sciences, University of Defence, Hradec Kralove, Czech Republic. Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

BACKGROUND: Although fever is part of the normal inflammatory process after immunisation, prophylactic antipyretic drugs are sometimes recommended to allay concerns of high fever and febrile convulsion. We assessed the effect of prophylactic administration of paracetamol at vaccination on infant febrile reaction rates and vaccine responses. METHODS: In two consecutive (primary and booster) randomised, controlled, open-label vaccination studies, 459 healthy infants were enrolled from ten centres in the Czech Republic. Infants were randomly assigned with a computer-generated randomisation list to receive three prophylactic paracetamol doses every 6-8 h in the first 24 h (n=226) or no prophylactic paracetamol (n=233) after each vaccination with a ten-valent pneumococcal non-typeable Hćmophilus influenzć protein D-conjugate vaccine (PHiD-CV) co-administered with the hexavalent diphtheria-tetanus-3-component acellular pertussis-hepatitis B-inactivated poliovirus types 1, 2, and 3-H influenzć type b (DTPa-HBV-IPV/Hib) and oral human rotavirus vaccines. The primary objective in both studies was the reduction in febrile reactions of 38.0 degrees C or greater in the total vaccinated cohort. The second objective was assessment of immunogenicity in the according-to-protocol cohort. These studies are registered with ClinicalTrials.gov, numbers NCT00370318 and NCT00496015. FINDINGS: Fever greater than 39.5 degrees C was uncommon in both groups (after primary: one of 226 participants [<1%] in prophylactic paracetamol group vs three of 233 [1%] in no prophylactic paracetamol group; after booster: three of 178 [2%] vs two of 172 [1%]). The percentage of children with temperature of 38 degrees C or greater after at least one dose was significantly lower in the prophylactic paracetamol group (94/226 [42%] after primary vaccination and 64/178 [36%] after booster vaccination) than in the no prophylactic paracetamol group (154/233 [66%] after primary vaccination and 100/172 [58%] after booster vaccination). Antibody geometric mean concentrations (GMCs) were significantly lower in the prophylactic paracetamol group than in the no prophylactic paracetamol group after primary vaccination for all ten pneumococcal vaccine serotypes, protein D, antipolyribosyl-ribitol phosphate, antidiphtheria, antitetanus, and antipertactin. After boosting, lower antibody GMCs persisted in the prophylactic paracetamol group for antitetanus, protein D, and all pneumococcal serotypes apart from 19F . INTERPRETATION: Although febrile reactions significantly decreased, prophylactic administration of antipyretic drugs at the time of vaccination should not be routinely recommended since antibody responses to several vaccine antigens were reduced. FUNDING: GlaxoSmithKline Biologicals (Belgium).
 

... svakako pročitajte iz pera predsjednika Hrvatskog pedijatrijskog društva prof. dr. Julija Meštrovića u člancima iz zadnjih brojeva 'Liječničkih novina' i 'Liječničkog vjesnika'.

Članak u Liječničkim novinama

Članak u Liječničkom vjesniku

U Osijeku je održan Sedmi kongres Hrvatskog pedijatrijskog društva i Šesti kongres pedijatrijskog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara.

Kongres je započeo u kongresnoj dvorani hotela Donat pozdravima predsjednika lokalnog organizacijskog odbora Darka Radmana, dr. med., predsjednice Pedijatrijskog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara Dragice Beštak, VMS te predsjednika Hrvatskog pedijatrijskog društva prof. dr. Josipa Grgurića.