Povijest
Sažetak
Najvažnije točke razvoja i današnjeg djelovanja HPD-a.
Predsjednici HPD-a
Pregled predsjednika Hrvatskog pedijatrijskog društva po mandatima.
Razvoj pedijatrije u Hrvatskoj
Razvoj pojedinih medicinskih struka odraz je vremena i okolnosti. Samostalna pedijatrijska struka počinje se odvajati od interne medicine prije otprilike dvjesto godina, premda se začetci brige o dječjim bolestima mogu pratiti mnogo ranije, od Ebersova papirusa i zapisa Hipokrata do Avicene.
Prva knjiga o dječjim bolestima, Libellus [Opusculum] de aegritudinibus et remediis infantium Paola Bagellardija de Flumine iz Padove, datira iz 1472. godine. U Hrvatskoj su prije razvoja specijalističke pedijatrije važnu ulogu imali osviješteni liječnici opće medicine i opstetričari, među njima prof. Antun Lobmayer i dr. Viktor Gjurkovečki, autori ranih knjiga o puerikulturi na hrvatskom jeziku.
Prvi školovani pedijatar u Hrvatskoj bio je Radovan Marković. Godine 1903. napisao je za svoje vrijeme moderan priručnik Njega djece: upute za mlade majke, a 1904. osnovao prvi Dječji odjel u Bolnici Sestre milosrdnice u Zagrebu. Godine 1908., zalaganjem dr. Žige Švarca, osnovan je prvi dječji dispanzer s laktarijem u Zagrebu.
Andrija Štampar 1919. naglašava da zaštita djece treba biti glavnim dijelom socijalne higijene.
Nakon osnutka Medicinskog fakulteta u Zagrebu 1917. godine, u Zagreb dolazi bečki asistent Ernst Mayerhofer. Ostaje u Zagrebu, postaje profesor te 1923. osniva prvu pedijatrijsku kliniku i katedru na Šalati.
Kronologija
Ključni datumi iz razvoja pedijatrije i Hrvatskog pedijatrijskog društva.
Objavljena je knjiga Paola Bagellardija de Flumine iz Padove o dječjim bolestima i liječenju djece.
Radovan Marković objavljuje priručnik Njega djece, a 1904. osniva prvi Dječji odjel u Bolnici Sestre milosrdnice u Zagrebu.
Zalaganjem dr. Žige Švarca osnovan je prvi dječji dispanzer s laktarijem u Zagrebu.
Prof. Ernst Mayerhofer osniva prvu pedijatrijsku kliniku i katedru u Zagrebu.
Na inicijativu prof. Mayerhofera osnovana je pedijatrička sekcija u okviru Hrvatskoga liječničkog zbora. Sekcija kontinuirano djeluje do 1992.; prvi predsjednik bio je prof. Ernst Mayerhofer, a posljednji prof. Vlado Oberiter.
U dokumentima HLZ-a 16. prosinca 1992. prvi se put spominje Hrvatsko pedijatrijsko društvo. Prvi predsjednik HPD-a bio je prof. Duško Mardešić, koji je kreirao i logo Društva.
HPD nastavlja djelovati kroz ogranke, sekcije, kongrese, Hrvatsku proljetnu pedijatrijsku školu i međunarodnu suradnju.
Organizacija i djelovanje
HPD djeluje kroz šest ogranaka: Osijek, Pula, Rijeka, Split, Zadar i Zagreb. Ograncima predsjedaju Blaženka Kljaić Bukvić, Mirna Milevoj Ražem, Ivona Butorac Ahel, Joško Markić, Neven Milić i Ivo Barić.
Unutar HPD-a postoji šest uže specijalističkih sekcija: za metaboličke bolesti djece, za pedijatrijsku i neonatalnu intenzivnu i urgentnu medicinu, za alergologiju i kliničku imunologiju, za pedijatrijsku hematologiju i onkologiju, za neonatologiju te sekcija specijalizanata pedijatrije.
HPD organizira redovite kongrese svake dvije godine, sudjeluje u organizaciji brojnih stručnih i znanstvenih skupova te blisko surađuje s uže specijalističkim pedijatrijskim društvima i suradnim strukama koje skrbe o djeci.
Posebno važna je Hrvatska proljetna pedijatrijska škola, koja se 2024. godine organizira četrdeseti put. Voditelji škole bili su Miro Juretić, Livio Balarin, Vjekoslav Krželj, Radenka Kuzmanić-Šamija i Branka Polić.
Od osnutka HPD je posvećeno unaprjeđenju i očuvanju zdravlja djece te liječenju prema najvišim svjetskim standardima, uz poštivanje posebnosti skrbi za djecu i međunarodnih dokumenata poput Konvencije o pravima djeteta.
Kao član European Pediatric Association, European Academy of Pediatrics, Balkan Pediatric Association, International Pediatric Association i drugih međunarodnih tijela, HPD doprinosi razmjeni znanja i prakse suvremene pedijatrije na međunarodnoj razini.
Kongresi Hrvatskoga pedijatrijskog društva
Pregled redovitih kongresa HPD-a po godinama i mjestima održavanja.
1. kongres
2. kongres
3. kongres
4. kongres
5. kongres
6. kongres
7. kongres
8. kongres
9. kongres
10. kongres
11. kongres
12. kongres
13. kongres
14. kongres
15. kongres
Izvor
Aida Mujkić: Hrvatsko pedijatrijsko društvo Hrvatskoga liječničkog zbora, Liječnički vjesnik, 2024.; godište 146; suplement 6; str. 124-125.